Uvodna faza

Prije useljenja ribica u novoformirani akvarij trebali bi ste planirati jedan period čekanja od tri do četiri tjedna.

 Zato će vrijeme akvarij postati “biološki aktivan”. Korisni mikroorganizmi se stavljaju u akvariju (koristite kapsule enzima Tetra Bactozym) - naročito u filteru, podlozi i množe se.

 Konačni koraci

 Instalirajte grijač, filter, pumpu za zrak i rasvjetu. Uključite uređaje da počnu djelovati.

 Neka prođu 3 do 4 tjedna prije na naseljavanja akvarija sa ribicama.

 Dovoljan broj filter bakterija je neophodan da bi biološki razgradile štetne sastojke iz izmeta ostataka hrane i mrtvih dijelova biljaka.

Bez ovih mikro organizma ne bi bilo moguće ostvariti biološku ravnotežu u akvariju koja je prikladna za ribice i biljke.

Akvarij

U slatkovodnim se akvarijima drže slatkovodni organizmi. Akvariji su prvobitno bili namijenjeni držanju ribica, ali akvarij može prirodno izgledati samo ako se uz ribice drže i biljke. Biljke stvaraju kisik a uništavaju amonijak i puno drugih štetnih tvari koje ribe ispuštaju. U akvariju bi bilo preporučljivo držati i biljke i ribe (i druge organizme) zbog toga jer ribe ispuštaju ugljični dioksid koji biljke koriste za fotosintezu kako bi ribama (i ostalim organizmima) stvorile kisik. U akvarijskoj podjeli riba (prema vrstama) razlikujemo 6 važnijih vrsta: živorodke, haracini, dvodihalice, somovi, ciklidi i ciprinidi. Za živorodke je karakteristično da sve rađaju žive mlade. Dvodihalice su dobile ime po tome što imaju mogućnost udisanja atmosferskog kisika i kisika u vodi, a ciklidi su veće ribe koje je poželjno držati u većim akvarijima (od oko 150 l pa na dalje).
Svaki akvarij treba prilagoditi vrsti ili vrstama ribica i biljaka koje žive u njemu kako bi zadovoljili raznolike njihove potrebe.

Vrste akvarija

Osnovna podjela je na slatkovodne i morske akvarije. Morski akvarij zahtijeva relativno visoki udjel iskustva i specijaliziranog znanja. Takvu vrstu akvarija možemo preporučiti samo za one početnike koji imaju puno vremena posvetiti se intenzivno i potpuno ovom području akvristike koji može zadati veliki broj ograničenja, kojih se u početnim fazama treba pridržavati.

Slatkovodni akvarij uključuje relativno rijetke hladnovodne vode u kojem se ribice i biljke drže na sobnoj temperaturi, dok se toplovodni (tropski) akvarij drži na prosječnoj temperaturi od 24° - 26° C. Najraširenija vrsta akvarija je zajednički akvarij. Kod ovakve vrste akvarij tropske ukrasne ribice različitih porodica, podrijetla i vrsta se drže zajedno kako bi stovorili jedinstveno "zajedicu" životinja i biljaka.

Pod uvjetom da su osnovni uvjeti ispunjeni, zajednički akvarij je jednostavan za održavanje. Širok izbor ribica koje se mogu zajedno držati i različite vrste biljaka omogućuju širok izbor da se zadovolje vlastite želje i ideje te predstavi široki spektar života u vodi.

Prilikom izbora biljaka i ribica, trebate paziti da su njihove potrebe po pitanju svjetla, prehrane, temperature i sastava vode dosta slične.

Ribice se također moraju podnositi u odnosu na njihovo "društveno ponašanje" kako bi se omogućilo njihovo integriranje u akvarij. 

Zajednički akvarij

Klasični primjer. Najpopularniji oblik tropskog slatkovodnog akvarija koji toplo preporučujemo i za početnika. Različite biljke i široki izbor vrsta i podrijetla ribica koje se drže u zajedničkom akvariju.

Akvarij jedne vrste ribica

Za iskusne akvariste. Za razliku od zajedničkog akvarija, samo jedna se vrsta drži u akvariju, npr. ciklidi. Prilikom uređivanja - postavljanja ovakvog akvarija neophodno je voditi računa da se posebni zahtjevi te vrste ribica u potpunosti zadovolje.

Biotopski akvarij

Za iskusne akvariste. Pomalo zbunjujući izraz jer je u konačnici svaki akvarij biotopski. To zapravo znači da i biljke u tom akvariju potječu iz istog prirodnog okoliša. Biotopski akvarije je mala "živa slika" priorde kja joj je što je više moguće slična.

Uzgojni akvarij

Samo za specijaliste. Ovakvi akvariji obično nisu naročito atraktivni, barem ne sa strane vizualnog efekta jer je njihova jedina uloga uspješan uzgoj. Obično vrlo vrijedni parovi roditelja zahtijevaju posebne uvjete i kvalitetu vode  za vrijeme parenja i prikladno uređen akvarij za mogućnost parenja.

Mrjesteći akvarij

Samo za stručnjake: kao i uzgojni akvarij, namjenjen je posebnim potrebama, omogućujući mlađi rast i razvoj dok ne napreduju do određene veličine. Obično je neophodno izolirati riblju mlađ jer ih u suprotnom odrasle ribe mogu pojesti. Jednako tako riblja mlađ obično postavlja posebne zahtjeve po pitanju kvalitete vode i uređenja okoliša.

Veličina akvarija

Općenito u akvaristici vrijedi zakon: "Što veći akvarij, to ga je lakše održavati." Veliki volumen vode nudi ribicama i biljkama nepromijenjene uvijete života. Niz godina iskustvo potvrđuje da je lakše urediti i održavati optimalnu biološku ravnotežu u većem akvariju.

Za akvariste - početnike preporučujemo akvarij od 80 do 100 litara. Ta veličina akvarija daje dovoljno izazova za različite ribice i biljke, a istodobno nudi dovoljno volumena kako bi ribice imale dovoljno mjesta.

Smještaj

Prikladno mjesto za smještaj akvarija možete naći gotovo svugdje. Sve što je potrebnito je ravna površina slobodna od vibracija.

Akvarij ne biste smjeli izlagati izravnom utjecaju sunca, jer sunce potiče rast neželjenih algi i utječe na rast temperature.

Treba voditi računa i o težini akvarija: oprema i jedan kilogram po težini vode treba dodati težini praznog akvarija. Nosač akvarija treba biti dovoljno čvrst i jako stabilan. Prikladna postolja i namještaj možete kupiti i u specijaliziranim dućanima. List stiropora između akvarija i nosača će kompenzirati pritisak na jednu točku ili neravninu podloge.

Uređenje akvarija

Tko god je proučavao akvarij izbliza, bit će očaran različitošću boja, izgledom ribica i  atraktivnim cjelovitim dojmom.

Ljudi instiktivno promišljaju da tako lijepi hobi mora biti težak. Ipak istina je sasvim suprotna. Uređivanje zajedničkog akvarija je jednostsvno i nekomplicirano. Sve potrebno možete nabaviti u specijaliziranom dućanu. ne zahtjeva odvajanje puno vremena i nije komplicirano održavanje biotipa u akvariju ukoliko osigurate da su osnovni uvjeti zadovoljni.

Ključ uspjeha leži u jednostavnom konceptu da voda, biljke i ribice i cjelokupno uređenje čine jedinstvenu cjelinu. Akvarij je sustav u kojem je moguće uspostaviti optimalnu biološku ravnotežu pod uvjetom da se primjenjuju osnovna pravila.

Akvaristika prikladna vrstama znači brigu o akvarijskim biotopu u cjelini. Uzmite to u obzir prilikom uređenja zajedničkog akvarija.

Podloga za akvarij

Podloga u zajedničkom akvariju ima dvije uloge: Potpora korjenu biljaka i služi kao biotip mikroorganizmima koji su neophodni za optimalnu biološku ravnotežu.

Optimalnu podlogu čini isprani šljunak veličine zrna od 3 do 6 mm.
Šljunak ne zagađuje vodu, ne mijenja joj sastav niti se gruda.

S druge pak strane, takva šljunčana ili pješčana podloga je gotovo sterilna i ne nudi nikakve prehrambene sastojke za korijenje biljaka.

Iz tog razloga, koristi se poseban aktivtor podloge. Ovi se štapići pimijšaju s dvije trećine podloge i raspodijele u akvariju do otprilike 5 cm visine. Šljunak treba najprije temeljito isprati. Koančno, s preostalom trećinom šljunka pokriti podlogu.

Zbog vizualnog učinka, podlogu treba razdijeliti od zadnje strane akvarija u laganom padu prema naprijed.

Jednako tako to će spriječiti da se nakupine otpadaka ne nakupe u teško dostupnim djelovima akvarija. Nagib podloge će omogućiti lakše čišćenje.

Dekoracija akvarija

To je također dio akvarija. Različito stijene ili školjke, prikladno kamenje i dekorativni elementi od keramike (plastike) čine učinkoviti vizualni dojam.

Dekorarati treba s mjerom kako bi ribice imale dovoljno mjesta za plivanje i skrivanje od drugih ribica. U načelu, ne postoje granice mašte iako nekoliko manjih detalja uvijek treba uzeti u obzir.

Korijenje i kamenje uvijek treba temeljito očistiti i isprati u vrućoj vodi i išćekivanju ili prokuhati. Koristite samo ono kamenje koje ne ispušta nikakve tvari u vodu. Minerali ili kamenje s metalnim primjesama nisu pogodni.

Prilikom uređenja nemojte zaboraviti da je potrebito osigurati mjesto za tehničke uređaje poput filtera i grijača. Ukoliko namjeravate koristiti raspršivač za zrak, bit će potrebito provesti crijevo za zrak. Nakon što dodate neukrasne elemente, možete posaditi biljke.

Voda za akvarij

Voda je element u kojem ribice žive. Zbog toga su optimalni uvjeti vode barem jednako važni kao i posebna prehrana.


Prilikom tretiranja vode za piće, različiti dodaci, npr. klor dodaju se kako bi voda bila što više higijenski čista. Na žalost čak i najmanje količine klora jako su štetne za ribice.

Jednako tako, teški metali su često nazočni u vodi, npr. kao posljedica taloga u slavinama i vrlo su otvoreni za ribice.

Stoga, vodu treba pripremiti da bi odgovarala potrebama ribica u akvariju. Klor treba biti neutraliziran, a teški metali kao bakar i olovo vezani.

Postoje sredstva sredstva za tu namjenu. Sredstva za pripremu vode veže teške metale i neutralizira klor. Organske tvari fomiraju zaštitni sloj oko osjetljivih sluznica membrana ribica i stoga ih štiti.

Napunite plastičnu posudu vodom za piće i kada dosegne sobnu temperaturu dodajte sredstvo za pripremu vode  da biste učinili bodu prikladnom za ribice i biljke.

Napunite akvarij do pola razine. Bilo bi dobro postaviti tanjur ili neku posudu u akvarij na mjesto ulijevanja vode kako se podloga ne bi uzburkala.

Nakon toga u polunapunjeni akvarij možete dodati ukrasno stijenje i biljke.

Biljke za akvarij

Akvarijske biljke djeluju jako ekorativno na promatrača. Različite vrste, oblici i boje pretvaraju akvarij u živi, podvodni vrt pun prekrasnih boja.
Akvarijske biljke su važne za biotop akvarija iz više razloga. One proizvode kisik i ubrzavaju raspadanje otpada, npr. one koje proizvode ribe izmetom.
Akvarijske biljke služe kao mjesto za parenje i pružaju skrovita mjesta za sramežljive ribice. Biljke jednako tako služe i kao prirodne granice.
Zbog svega navedenog, akvarijske biljke nisu samo pitanje vizualnog efekta. Zdravo akvarijsko bilje unaprijeđuje uvjete života ribica u akvariju i pomaže u stvaranju i održavanju optimalne biološke ravnoteže.

Izbor biljaka
Veliki izbor akvarijskih biljaka se može pronaći u specijaliziranim dućanima za kućne ljubimce. Šarenilo ponude različitih akvarijskih biljaka čini jednostavnim stvoriti dekorativnim ukupni izgled i dizajnirati prirodni akvarijski biotop u isto vrijeme.

Aranžiranje biljaka je jako važno. Treba razlikovati biljke za prednji, srednji i pozadinski dio.
Biljke sa stabljikom su naročito pogodne kao pozadinsko bilje. One rastu pretežito uvis, rastu brzo i obično su lake za održavanje.
Biljke za srednji dio akvarija moraju predstavljati zanimljivi prizor. Tanke pojedinačne biljke koje rastu i u visinu i širinu čine zanimljivu fokusnu točku za promatrača.
Dekorativne biljke koje sadimo u prednjem dijelu akvarija treba biti maleno kako bi omogućilo nesmetan pogled u akvarij.
Plutajuće biljke koje plove na površini vode daju ribicama mjesta za skrivanje i mjesto za parenje. Treba ih redovito prorjeđivati kao bi dovoljno svjetla prodrlo do podvodnih biljaka.
Biljke treba posaditi blizu jedna drugoj, ali ne pretjesno. Na kraju, ribice ipak trebaju dovoljno mejsta za plivanje. Ne zaboravite da će i biljke nastaviti rasti.
Molimo da proučite dodatak na kraju onog priručnika za pregled popularnih akvarijskih biljaka i prijedloge za nasađivanje zajedničkog akvarija.
Naročito kada budete uređivali akvarij po prvi put, mnogo brzorastućih biljaka treba koristiti da osigurate bržu i bolju stabilizaciju akvarijskog okoliša.
Zbog svog brzog rasta, biljke imaju i "detoksifikacijski" učinak. Daju dovoljnu količinu kisika u vodi, stvarajući uvjete u kojima se vitalni mikroorganizmi mogu razmnožavati i u kojemu se novo predstavljene ribice osjećaju kao kod kuće.

Sađenje biljaka
Uputno je podrezati vrhove biljaka i ukloniti mrtve listove prije sađenja. lagano ugurajte korijen u podlogu-subrstat do razine granice korijena.
Kako bi osigurali da se korijen primi brzo i da biljke rasstu dobro od samog početka, preporučujemo dodaranje gnojiva. Sadrži sve sastojke koje biljke trebaju dobivati kroz korije. Tablete gnojiva treba utisnuti izravno u podlogu neposredno u korijen biljke.
Preporučujemo i dodatak tekućine koja pomaže puni razvoj klorofila. Tekuće gnojivo bogato je željezom sadrži sve sastojke koje biljke upijaju kroz lišće.
Kada dodate sve ukrasne elemente nadopunite akvarij pripremljenom vodom na ispravnoj temperaturi.

Tehnički uređaji

Tropske ukrasne ribice su naviknute na posebnu temperaturu vode, stoga svaki tropski akvarij zahtijeva grijač. Preporučujemo grijače koji su maleni i nenametljivi, ali snažni i pouzdani u isto vrijeme. Grijači postoje u različitim snagama s keramičkim kućištem i zlatnim kontaktima koji su jamstvo dugotrajnosti i kvalitete.
Ni jedan akvarij ne može funkcionirati na duži rok bez stalne filtracije vode. Filter odstranjuje nečistoće i održava vodu bistrom. Još je važnija njegova druga uloga: filter razgrađuje opasan otpad ribica u biološki prihvatljive tvari. Razni filteri u različitim snagama mjerilo su učinkovitosti i jednostavnog rukovanja. Posebno su testirani i isprobani, vodu čine čistom mehanički i biološki (s filter bakterijama).
Cjelokupna je serija proizvoda na dobrom glasu po jednostavnoj uporabljivosti, vrlo jednostavnom čišćenju i djelotvornosti. Tetra INN filtere možete pronaći u specijaliziranim dućanima u četiri različite izvedbe prema veličini akvarija.
Električne pumpe za zrak služe za obogaćivanje vode kisikom preko raspršivača zraka. Zračne pumpe dolaze u šest različitih snaga, a prikladnu izabiremo prema veličini svog akvarija. Dugotrajna membrana i iznimno tih rad su velike prednosti pumpi.
Ni filter ni grijač ne trebaju biti vidljivi u akvariju. Možete ih sakriti dekorativnim ukrasima i biljkama.

Rasvjeta

Jednako tako je i s rasvjetom: želje akvariste i potrebe biotopa trebaju biti usklađene.

Za akvaristu, rasvjeta je važna zbog optičkih razloga: svjetlo izlaže ribice i biljke do njihovih najboljih osobina – bez umjetnog svjetla, akvariski bi svijet bio samo upola privlačan.

Za biotopski akvarij, rasvjeta je vrlo značajna iz više razloga: ispravna rasvjeta je odlučujuća za pravilan rast biljaka. Ukoliko pogodno svijetlo nedostaje ili je preslabo, biljke prestaju rasti, polako trunu i više ne mogu obavljati svoje zadatke u akvariju.

Iz svih ovih razloga, npr. Rasvjetne žerulje nisu pogodne. One daju premalo svjetla, a isijavaju previše topline. Želimo vam ukratko predstaviti tri primjera različitih mogućnosti rasvijete akvarija.

Flourescentna cijev: najčešći oblik rasvjete koji je jako ekonomičan i daje dobru osvjetljenost.

Nedostaci: intenzitet svijetla vremenom značajno slabi, a to je ljudskom oku teško zamijetiti. Treba ih redovito svake godine mijenjati.

Visokotlačne živine lampe: omogućuju dobru učinkovitost svjetla i ekonomične su. Gube manje na intenzitetu od fluo cijevi.

Nedostatak: relativno visoka cijena.

Halogeni spotovi: korisni su samo u posebnim slučajevima. Iako nude jako ekonomičnu snagu rasvjete, vrlo brzo stare (korisno trajanje je otprilike 1000 sati rada).

Uobičajeno je da se akvarist za početak odluči za fluorescentne cijevi. Kako smo već kazali, ispravno je svjetlo jako bitno za pravilan razvoj i rast biljaka.

Da biste priskrbili što više prirodnog svijetla, trebali biste koristiti „dnevne“ cijevi koje isijavaju čistu bijelu svjetlost ili kombinaciju s toplim i hladnim spektrom. Ne koristite obične cijevi jer zbog specifičnog spektra iste potiču intenzivan rast algi. Savjetujete se s vašim specijaliziranim prodavačem koji će vam pomoći u izboru.

Intenzitet svjetla je naručito važan. Da vam samo opći savjet: najmanje 0,5 wata na litru vode.

Akvarij bi trebao biti osvjetljen 12-14 sati dnevno.

To je u osnovi sve. Akvarij je pripremljen, a sve pripremne radnje za naseljavanje ribica su završene. Ipak prije svamog useljenja, morate biti još malo strpljivi jer trebate omogućiti akvariju da „sazrije“.